Zašto je propalo požeško pivarstvo?

sve što dobro paše uz njega... Postovi u stilu "Zec u pivu" ili "Moje omiljene cigare uz stout" ili... ma shvatili ste

Moderator/ica: Poljo

Avatar
isvara
Postovi: 2115
Pridružen/a: sri sij 23, 2013 9:37 am
Lokacija:
Kontakt:

Zašto je propalo požeško pivarstvo?

Post Postao/la isvara » uto vel 05, 2013 12:27 pm

Proizvodnja piva u Požegi počela je prije stoljeća i pol i imala je prirodne i druge preduvjete za razvoj, ali…

Stara narodna kaže: u obućara najgore cipele, a kovačeva kobila hoda bosa, dakle, u čemu si dobar to ne koristiš za sebe. Požeška kotlina ponosi se svojom vinorodnom tradicijom, a u gostionama i restoranima u ovome kraju na stolovima teško ćete ugledati bocu vina. Samo „naineken“, „bavaria“, „ožujaner“, „karlovačko“, „osječko“…, ako izuzmemo pokojeg zalutalog gemištaša ili rijetkih ljubitelja „ljutog-žutog“ (kave, sokove i druge vodurine ne računam).

Znali su ga stari Sumerani i Babilonci, kuhali od pamtivijeka Egipćani i Grci, hvalili ga europski kroničari, točili Kinezi i Tibetanci, tamanili Germani… Uvijek je to bilo obljubljeno i jeftino narodno piće, ali i probrana vrhunska pjenušava kapljica Riječ je o pivu, tom gorkasto-slatkasto-kiselkastom napitku od hmelja i ječmenog slada, u čijoj se zlatastoj bistrini zrcali povijest epoha, a na čijoj su postojanoj pjeni sazdane stereotipi o čitavim nacijama.

Naši preci, gotovo do nedavno nisu ga samo pili. Ispiranje kose pivom daje joj čvrstoću, volumen i sjaj, pivom se odlično polira namještaj, a brisanje listova cvijeća pivom daje mu lijep izgled i prihranjuje ga. Ne samo to – pivo je sjajno sredstvo u borbi protiv osa, stršljena i puževa koji obožavaju njegov miris, pa se hvataju u pivske klopke.

Teško mi je pivo hvaliti, jer to piće ne volim („nema ništa do vina i gemišta..“), a kuditi ga nema smisla. No, sjetim se kako mi je jedan požeški vinogradar rekao da su ljudi iz njegove branše pogriješili inzistirajući na pijenju čistog vina i prezirući gemište i špricere (iako je to zdravo piće), čime su taj segment potrošnje prepustili pivarima. Isto tako mi je svojevremeno jedan prehrambeni inženjer iz Osijeka u razgovoru naglasio da požeški kraj sa svojim čistim gorskim izvorima ima dobre uvjete za proizvodnju piva, jer pri tome osnovno je imati u blizini kvalitetnu vodu.



Dakle, dobre vode ima, a bilo je i posebnog pivarskog ječma. Naime, PPK Kutjevo je bio jedan od vodećih proizvođača toga ječma u Hrvatskoj (ne znam kako je sad, a nije ni važno), a ta žitarica se isporučivala u Daruvar i Osijek. Treća komponenta za pivarstvo je hmelj. Ova kultura može uspijevati na požeškom području, štoviše, uzgajao se dok su u Požegi postojale pivovare. Da, da, bile su čak dvije.

U Požegi se s pivarstvom kao poslom počelo u drugoj polovini 18. st. Tada je postojala prva pivovara u Kanižlićevoj, točnije baš u Grabriku. Pivovaru i gostionicu je vodio pivar Ivan Špaun, da bi ju kasnije preuzela obitelj Lobe. Kod Dragutina Lobea ovaj zanat je učio Ferdinand Kempf od 1831. do 1835., otac znamenitog Julija Kempfa, a u toj struci usavršavao se i u Austriji. Ferdo i Dragutin su zasadili ondje grabove, po čemu je ovaj prostor dobio ime Grabrik. Kempf postaje poslovođa kod Lobeovih, no kasnije otvara vlastitu gostionicu na uglu nekadašnje Trenkove (danas Matice hrvatske) i Sokolove ulice uz obalu potoka Vučjaka koji je sada prekriven, a onda je imao drveni most. Gostionica se zvala „K parobrodu“ („Zum Damfschift“).



Kako se stalno obećavao dolazak željeznice u Požegu, Ferdo je u tom obećanju vidio poslovnu priliku, jer do tada su ceste bile loše i otežavale transport piva do potrošača. Stoga se 1863. odlučuje na otvaranje vlastite pivovare u dolini potočića Kapavca (Ulica Vučjak) i daje joj optimističan naziv „K željeznici“ („ Zum Eisenbahn“). U ovu kuću su čak uselili 1867. i ostali ondje do 1876. godine. No, kako Ferdo za života nije vidio ni parobroda ni vlaka u Požegi, posao je propao, a pivovara mu odlazi u najam. Prema tome, za pivo obitelji Kempf požeško gradsko tržište bilo je premaleno iz čega se može zaključiti da se radi o relativno značajnijim količinama.

U 62. godini je Ferdinand Kempf prihvatio ponovo posao kod Lobea, ali je nakon 2 godine prestao s radom. Stanovao je s obitelji u kući Lobeovih do svoje smrti. Propast Ferdinog pivarskog i ugostiteljskog poduzetništva doveo je čak do toga da su Kempfovi postali beskućnici, a znameniti Julije, Ferdin sin, seljakao se kao podstanar iz jedne požeške kuće u drugu dok nije kupio onu u ulici koja danas nosi njegovo ime.

Seljaci su u pivovare dovozili ječam, dok se hmelj uzgajao i brao iznad vrela Fratrovice. Pivarska obitelj Lobe ipak nastavlja posao, tako da Dragutina nasljeđuju sinovi Isidor i Karlo. Karlo podiže pivovaru u u Novoj Gradiški (željeznica!), dok Isidor vodi u Požegi pivarsko skladište sve do 1891. godine.

Prema tome, Požega je već tada imala prirodne uvjete, sirovinu i stručne ljude za pivarsku proizvodnju, a po svoj prilici samo su transportni problemi onemogućili njen razvoj. Kad je tradicija jednom „pukla“, nije kasnije ni požeška Ratarnica nastavljala s pivarstvom, premda je proizvodila gotovo sve što se tada jelo i pilo. Tako je pjenušavo piće nestalo iz Požege, barem u smislu značajnije proizvodnje za tržište. Uz pivarsku proizvodnju nezaobilazne su i pivnice, a Požega je imala jedan ugostiteljski objekt takvoga naziva i funkcije koje je trebao popularizirati pivo. Tako je „Plavi podrum“ na glavnom trgu 70-tih godina prošlog stoljeća pretvoren u Pivnicu, ali je ona propala baš kao i cjelokupno ugostiteljstvo poduzeća „Požeška dolina“.

No, kućna radinost za vlastite potrebe nije odustala od piva – pravile su ga uglavnom žene i u selu i u Požegi, pa se čak i „točkarilo“ za novac u pojedinim kućama. Danas ima entuzijasta, uglavnom muških, koji za sebe i svoje društvo prave razna piva.

Dakle, za propast požeškog pivarstva prvenstveno su zaslužni transportni problemi, a isto tako i kasnija poslovna politika poljoprivrednog giganta koji nije bio zainteresiran ni za voćarstvo, a kamoli pivarstvo. Političari su, pak, smatrali da je u Slavoniji dovoljno što se pivo odavno već proizvodi u Daruvaru (od 1840., dakle, kasnije se počelo nego li u Požegi!), te u Osijeku (najstarija u Hrvatskoj - čak od 1697.).

Da se tradicija požeškog pivarstva uspjela održati vjerojatno bismo danas u parku kraj Orljave imali neku vrstu „požeške pivopijade“, a možda bi čak po kulturi znamenita obitelj Kempf bila upamćena kao pivarska. Ovako nam preostaju pivarske fešte drugih pivovara, ili odlazak na Oktoberfest.

Ipak je pivo bilo donekle prisutno u usmenoj tradiciji sela, o čemu svjedoče slavonske izreke i poskočice: „Pivce je za živce“, „Pijem pivo je l' ti ženo krivo – krivo mi je, al' koristi nije“, „Pijem pivo, jebe mi se živo“, „Bolje piti pivu nego orat njivu“ i sl. Da ne spominjem stari vic o Bosancu koji kaže da najviše voli žene s kockastom glavom kako bi na istu mogao staviti flašu „pive“ dok otraga radi „neke stvari“.

Željko Lukić - 27.05.2012.
Pivo teče bubrezi se liječe !

špico
Postovi: 211
Pridružen/a: pon lis 15, 2012 7:59 am

Post Postao/la špico » uto vel 05, 2013 2:26 pm

:pivo:

Čestitam!
Šaljem ovaj tekst mom prijatelju požeškom vinogradaru, da malo nauči o
povijesti svog grada
Maslinar

Avatar
Artanis
Postovi: 631
Pridružen/a: pet ruj 16, 2011 10:14 pm
Lokacija: Požega

Post Postao/la Artanis » uto vel 05, 2013 3:49 pm

Da, jako zanimljiv tekst, pogotovo za nas koji smo iz Požege i okolice. Jednostavno nismo imali sreće kao Nova Gradiška i Daruvar da se kod nas zadrži pivarstvo u obliku obrta, ponajviše zbog te slabe prometne povezanosti. Nisam siguran da li se u Novoj Gradišci još pravi Lobino novogradiško pivo?

No, kad već nemamo pivovaru, bar mi hobisti možemo kuhati pivo. Uz pomoć vas kolega sa vrijednim savjetima i interneta kao posrednika za sirovine sve je moguće. A i sladara nam je blizu :)

Avatar
slawoner
Postovi: 1695
Pridružen/a: uto lip 12, 2012 1:52 am
Lokacija: pozega

Post Postao/la slawoner » sri vel 06, 2013 4:07 pm

ja bih jos nadodao par stvari vezane za moj grad (Pozega of kors)...
Dakle u 17st. nakon sto su Osmanlije pokušale zauzeti Beč, a u svom pohodu su neizbježno protutnjali kroz slavoniju i u potpunosti ju opustošili...Gotovo sva sela su zamrla, a stanovništvo u gradovima bilo je prepolovljeno. Tada Habsburški monarh dolazi na zanimljivu ideju kako revitalizirati opustošenu slavoniju. Izaje dekret prema kojemu se slavonska zemlja POKLANJA svim seljacima koji su voljni naseliti opustošeno područije. Taj dekret izazvao je veliko zanimanje kod siromašnih Čeških i Njemačkih (ali i Francuskih) seljaka koji trbuhom za kruhom sele u slavoniju.Veliki dio njih naselio je upravo požeško područije što se i danas vidi prema mnogobrojnim prezimenima njemačkog i češkog podrijetla. Upravo su ti seljaci sa sobom donijeli nešto što je na ovim prostorima do tada bilo nepoznato, a to je PIVO!KAko je požeština više ruralni nego urbani kraj, pivo je vrlo brzo prihvaćeno i uzgoj ječma i hmelja je procvijetao! U gore navedenom tekstu se spominju 2 pivovare, a prava istina je da ih je bilo ČETIRI! Četiri koje su zabiljezene u gradskim spisima - spominju se određeni ljudi ispred čijih imena stoji 'braxtor' što na lat. znači 'majstor pivar' i njihove 'radnje'...Dakle u Požegi su postojale čak 4 povijesno zabilježene pivovare + tko zna koliko podrumskih pivovara gdje se pivo točilo na licu mjesta u spomenutim podrumima...Na obroncima požeških planina rastao je hmelj, danas je tamo vinova loza, gdje se nekada zlatio ječam danas se zlati duhan...Žašto je propalo požeško pivarstvo?Zbog prometne nepovezanosti? Zbog kratkog vijeka trajanja piva? (vino što je starije to je bolje) Zbog opće neisplativosti? Malog tržišta?...tko će ga znati...znam samo da se u mom dvorištu iz pivskih kotlova često dimi 8)

Avatar
Alivio
Postovi: 1071
Pridružen/a: sub lip 05, 2010 11:53 am
Lokacija: SB

Post Postao/la Alivio » sri vel 06, 2013 7:04 pm

Jedan mali odmak sa teme ali blisko povezan ..
Razumljivo je da zbog kojekakvih problema na tržištu (sirovine,jefrinija radna snaga,tehnologija ,prometnice-odnosno povezanost sa dobavljačima i distributerima ) imaju za rezultat propast ,porast ili pad industrijske proizvodnje nekog proizvoda ali mi nije jasno zašto je zamrla proizvodnja domaćeg piva ..
Vino i rakija totalno su preuzeli vlast ..
Čovjek uči dok je živ i na kraju umire glup.

Avatar
slawoner
Postovi: 1695
Pridružen/a: uto lip 12, 2012 1:52 am
Lokacija: pozega

Post Postao/la slawoner » čet vel 07, 2013 11:52 am

eto stvarno nemam pojma...valjda je lakše grožđe smuljat i čekat vino...

Avatar
Ferdo
Postovi: 2382
Pridružen/a: sub lis 18, 2008 7:31 am

Post Postao/la Ferdo » čet vel 07, 2013 12:15 pm

Alivio je napisao/la:Jedan mali odmak sa teme ali blisko povezan ..
Razumljivo je da zbog kojekakvih problema na tržištu (sirovine,jefrinija radna snaga,tehnologija ,prometnice-odnosno povezanost sa dobavljačima i distributerima ) imaju za rezultat propast ,porast ili pad industrijske proizvodnje nekog proizvoda ali mi nije jasno zašto je zamrla proizvodnja domaćeg piva ..
Vino i rakija totalno su preuzeli vlast ..
Mislim da je razlog onovremenog zamiranja pivarstva nepostojanje foruma sličnog ovom.:-)
Opusti se i nastavi kuhati pivo

Avatar
Artanis
Postovi: 631
Pridružen/a: pet ruj 16, 2011 10:14 pm
Lokacija: Požega

Post Postao/la Artanis » čet vel 07, 2013 4:03 pm

I slawoner i Ferdo su u pravu.

Onaj tko je vinogradar i vinar, svaka mu čast. Jer koliko god proizvođači vina govorili da je najvažnije za kvalitetu vina postupak sa vinom odn. sokom od grožđa u podrumu, ja ne vjerujem. Mislim da za pravo vino je važno od kakvog je grožđa, a tu je tek pravi posao i muka. Ni mi ne možemo napraviti pivo od bilo kakvog ječma. Odatle i izreka: Vinograd traži slugu, a ne gospodara. Tko nije radio u vinogradu, ne zna o čem pričam. Vjerojatno bi i nama bilo teško da moramo sijati vlastiti ječam i sladiti. Hmelj saditi i imati banku kvasaca.

Naravno, danas je lako ako imaš novce. Kupiš svu tehnologiju za vinograd i podrum. Naučiš sve i to je to. A ovi ostali kupe grožđe i imaju domaće vino. I treba imati na umu da smo mi odn. naši preci bili pod utjecajem rimljana koji su uzgajali vinovu lozu, a naši ljudi samo koriste ove odlične zemljopisne lokacije za lozu. Dok su germani bili pod utjecajem piva :) Čak se ni u bibliji nigdje ne spominje pivo, nego samo vino. Najbolje da stari babilonci i egipćani nisu pili pivo, ma dajte. U izvornom tekstu biblije se spominje opojno piće što je poslije preimenovano u vino.

A da nije bilo ovog foruma, teško da bi se upustio u ovo. Nekako je lakše ne samo zbog informacija, nego kad znaš da je netko napravio pivo, ideš i sam pokušati a poslije nema povratka :)

Bit će nas sve više
:zivjeli:

Al sam se raspričao

Avatar
Alivio
Postovi: 1071
Pridružen/a: sub lip 05, 2010 11:53 am
Lokacija: SB

Post Postao/la Alivio » čet vel 07, 2013 4:54 pm

Žao mi je kolega ali ste u velikoj zabludi što se tiče vinarstva i takvog pogleda na proizvodnju bilo čega ..
Nebrojeno puta sam bio svjedok da se od skoro ničega može napraviti čudo ..
Možeš ti imati brdo opreme i sirovina ali bez znanja ,iskustva i mašte nećeš napraviti bolju stvar ..
Davno sam pročitao da su Hrvati odlični vinogradari ali loši vinari ..
Većina ih ne kuži i ne želi da nauči da se od grožđa uzgojenog u Australiji ili Hrvatskoj može napraviti identično vino upotrebom određenih modernih tehnologija i sirovina ..
Pa znaš i sam da mi pri kuhanju piva možemo napraviti točno određeni profil vode ,količinu alkohola ,gorčinu ,aromu ,boju ,pjenu itd.
Nije najbrži trkač onaj koji ima najbolje i najskuplje patike ..možda je samo u maloj tehničkoj prednosti ..

:zivjeli2:
Čovjek uči dok je živ i na kraju umire glup.

Avatar
Ferdo
Postovi: 2382
Pridružen/a: sub lis 18, 2008 7:31 am

Post Postao/la Ferdo » čet vel 07, 2013 5:39 pm

Alivio, potpuno si u pravu. Donedavno je sinonim za loše vino bio zagorski kiseliš proizveden od tuduma, direktora ili bogtepitaj čega.
Samo se je dogodila smjena generacija, mladi nasljednici vinograda nisu htjeli grbačiti za par sto lit. lošeg vina. Iskrčili su vinograde i posadili nove po pravilima struke. U podrumarstvu su zaboravili tradiciju i konzultirali struku. Sve je to rezultiralo jako dobrim vinima. Još se nađe neki atavizam koji tvrdi da je vino od tuduma dobro, ali izumiru. :D
Opusti se i nastavi kuhati pivo

Avatar
Artanis
Postovi: 631
Pridružen/a: pet ruj 16, 2011 10:14 pm
Lokacija: Požega

Post Postao/la Artanis » čet vel 07, 2013 6:42 pm

Znam da mi u pivarstvu možemo napraviti pivo kakvo želimo uz znanje, upotrebu opreme i određenih sirovina, no nisam znao da se isto može primjeniti na vinarstvo.

Zašto onda kažu da postoje određena poneblja koja su idealna za lozu odn. geografsko porijeklo. Možda je to marketinški trik kako bi se vino bolje prodavalo. Mislim da proizvođači vina ne smiju kupovati grožđe na jednom geografskom području i flaširati ga kao vino s drugog područja.

Istina je da danas nema lošeg vina, bar u požeškom i kutjevačkom kraju odn. zlatnoj dolini. Svatko tko pravi vino stalo mu je da bude dobro. Isto vrijedi i za nas pivare osim valjda onih koji prave lambic :)

PS. zaboravio sam i reći ... osim valjda onih koji prave pivo za široke mase ljubitelja ŽKP-a, jer nakon toliko godina su zaboravili što je to dobro pivo. Zato smo mi tu da ih podsjetimo :)

Avatar
Artanis
Postovi: 631
Pridružen/a: pet ruj 16, 2011 10:14 pm
Lokacija: Požega

Post Postao/la Artanis » čet vel 07, 2013 6:53 pm

I sad sam se sjetio još jedne paralele kad već govorimo o vinu i pivu.

Sjećate se da na bocama vina postoje natpisi - stolno vino, kvalitetno vino, vrhunsko vino. Mislim da je to čak određeno zakonom.

I onda se sjetim na bocama naših žuja, karlo i pana natpis - vrhunsko pivo! Ma jelda. Sva sreća što imam čast piti ta vrhunska piva kad dođem u kafić. :roll:

Avatar
Ferdo
Postovi: 2382
Pridružen/a: sub lis 18, 2008 7:31 am

Post Postao/la Ferdo » čet vel 07, 2013 7:01 pm

Naravno da postoji značajan utjecaj tla na okuse u grožđu. Zato se na buteljama i navode lokaliteti na kojima je loza rasla.
Ista stvar je s našim hmeljevima, npr. Stirian (Savinjski) golding nije orginal ako raste izvan doline savinje.
Nisam osobno vršio usporedbe, čitao sam o tome.
Opusti se i nastavi kuhati pivo

Avatar
slawoner
Postovi: 1695
Pridružen/a: uto lip 12, 2012 1:52 am
Lokacija: pozega

Post Postao/la slawoner » čet vel 07, 2013 11:21 pm

kada sam rekao da je vino jednostavno napraviti, to je bio osvrt na pitanje zasto je izumrlo 'domaće pivo'...ne mislim ja da je lako napravit dobro vino samo kazem da je puno jednostavnije kada zivis na selu pobrat grozđe i napravit vina za svoje potrebe, nego sadit ječam, pa ga sladit, pa sadit hmelj...eto to sam zelio reci.

A sad usporedbe neke bacat to su jabuke i naranče...Sve moze biti vrhunsko ako radis sa srcem i znanjem

Avatar
MarkoRB
Postovi: 487
Pridružen/a: pet lip 08, 2012 3:27 pm
Lokacija: ST/ZG
Kontakt:

Post Postao/la MarkoRB » pet ožu 01, 2013 2:41 pm

Artanis je napisao/la: Nisam siguran da li se u Novoj Gradišci još pravi Lobino novogradiško pivo?
Ovo i mene jaaaako zanima. Planiram možda s prijateljem iz ST ić odradit neku turu po bližoj Slavoniji, bar Nova Gradiška i Bošnjak, uz pauzu za nabavku jednog cidera iz Ivanića, al meni se ne isplati to radit ako ga nema više, jerbo sam pio Bošnjakovo pivo... Mislim, i iz Nove Gradiške sam isto al samo jedno.

Odgovori