Dva jako zanimljiva teksta
Moderatori/ce: Poljo,sharkyboy
- OLD
- Postovi: 1390
- Pridružen/a: sub lip 11, 2011 12:07 pm
- Lokacija: Sisak
Dva jako zanimljiva teksta
Pročitah dva jako zanimljiva teksta koji govore o važnosti dobrog rolling boil-a, optimalnoj duljini kuhanja sladovine, važnosti PH sladovine između 5,2 i 5,4 itd.
http://byo.com/stories/article/indices/ ... olyphenols
http://www.draymans.com/articles/arts/05.html
Bilo bi dobro o ovome napraviti jednu raspravu jer mislim da se ovdje da puno naučiti(barem ja ).
http://byo.com/stories/article/indices/ ... olyphenols
http://www.draymans.com/articles/arts/05.html
Bilo bi dobro o ovome napraviti jednu raspravu jer mislim da se ovdje da puno naučiti(barem ja ).
Volim ih zahmeljene.
- diS
- Postovi: 1159
- Pridružen/a: uto ožu 29, 2011 8:28 pm
- Lokacija: Kaštela
-
- Postovi: 177
- Pridružen/a: sub srp 21, 2012 7:13 pm
- Lokacija: Doboj BiH
- Pajdo
- Postovi: 454
- Pridružen/a: pon pro 07, 2009 1:58 am
- Lokacija: zg
- Don Genovese
- Postovi: 2768
- Pridružen/a: čet ožu 03, 2011 11:12 am
- Lokacija: Kutina
Evo sad malo i rasprave:
U prvom tekstu se navodi ispiranje slada s temperaturom vode <82°C i pH<8, a u drugom tekstu <75°C i pH<5,5, temperatura i pH vezani za izlučivanje polifenola iz slada, tj. sve od polifenola što ode u lonac za kuhanje i što će ostati i dalje u pivi. Kojih se vrijednosti držati? Vrijednosti iz prvog teksta nikad nisam ostvario, od kad ozbiljnije kuham pivu, no čini mi se da to nije baš uvijek dovoljno. Vrijednosti iz drugog teksta su mi pak malo prerigorozno postavljene, jer držeći se njih nakupi se previše gubitaka u obliku šećera koje ostavljamo u komu. Ne znam za što bih iskoristio deset kilograma slabog slada da to "zlato" negdje iskoristim. U bližem susjedstvu nitko ne drži ni svinje, a ni kokoši (mislim da ni ne smije). Sumnjam da itko od nas radi u potpunosti po tom drugom tekstu, jer po njemu ne može se očekivati dobro iskorištenje tehnološkog postupka, a i visokokvalitetna piva. Kako god, drugi tekst mi je postavljen puno ozbiljnije, više se drži izvedive prakse i sugerira više konkretnih zahtjeva koje treba ispuniti.
Malo mi je čudan komentar iz prvog teksta na rezidualni klor od sredstava za sanitizaciju. Npr. klor iz Izosana koji ostaje na kotlu za ukomljavanje, a i na kotlu za kuhanje, čak i ako se Izosan ne ispere, je toliko malog iznosa koji bi trebao u potpunosti i ispariti dok dođe do sparginga. Ja inače uopće ne sanitiziram nijednog. Tek od CFC-a, i isperem klor.
Poanta: dva teksta, dva ozbiljnija autora, tako različite reference. Čini mi se da se barem jedan od njih malo poigrava s nama, čitateljima .
U prvom tekstu se navodi ispiranje slada s temperaturom vode <82°C i pH<8, a u drugom tekstu <75°C i pH<5,5, temperatura i pH vezani za izlučivanje polifenola iz slada, tj. sve od polifenola što ode u lonac za kuhanje i što će ostati i dalje u pivi. Kojih se vrijednosti držati? Vrijednosti iz prvog teksta nikad nisam ostvario, od kad ozbiljnije kuham pivu, no čini mi se da to nije baš uvijek dovoljno. Vrijednosti iz drugog teksta su mi pak malo prerigorozno postavljene, jer držeći se njih nakupi se previše gubitaka u obliku šećera koje ostavljamo u komu. Ne znam za što bih iskoristio deset kilograma slabog slada da to "zlato" negdje iskoristim. U bližem susjedstvu nitko ne drži ni svinje, a ni kokoši (mislim da ni ne smije). Sumnjam da itko od nas radi u potpunosti po tom drugom tekstu, jer po njemu ne može se očekivati dobro iskorištenje tehnološkog postupka, a i visokokvalitetna piva. Kako god, drugi tekst mi je postavljen puno ozbiljnije, više se drži izvedive prakse i sugerira više konkretnih zahtjeva koje treba ispuniti.
Malo mi je čudan komentar iz prvog teksta na rezidualni klor od sredstava za sanitizaciju. Npr. klor iz Izosana koji ostaje na kotlu za ukomljavanje, a i na kotlu za kuhanje, čak i ako se Izosan ne ispere, je toliko malog iznosa koji bi trebao u potpunosti i ispariti dok dođe do sparginga. Ja inače uopće ne sanitiziram nijednog. Tek od CFC-a, i isperem klor.
Poanta: dva teksta, dva ozbiljnija autora, tako različite reference. Čini mi se da se barem jedan od njih malo poigrava s nama, čitateljima .
Sreće na vreće, pivu na nepce i ne buš trebal ni zubotrebce ... Vito.
- OLD
- Postovi: 1390
- Pridružen/a: sub lip 11, 2011 12:07 pm
- Lokacija: Sisak
Ono što je meni bilo zanimljivo ,a što sam pohvatao i na nekim drugim tekstovima je npr. ovo vezano uz PH. Po tome PH mora pasti ispod 5,5 jer se jedino tada izlučeni polifenoli(tanin) može rastvoriti. Zanimljivo mi je i objašnjenje o važnosti načina mljevenja zrnja čemu nisam pridavao pozornosti . Znamo da je bitno da ljuska zrna ostane cijela radi lakšeg cijeđenja, ali to je bitno i zbog ektrakcije tanina. Po ovom tekstu ispada da će izlomljena ljuska pospiješiti izlučivanje tanina što mi ima smisla(ne samo otežati cijeđenje).
Zatim kuhanje i onaj rolling boil . Koliko sam shvatio ipak je jači rolling boil bolji i to najmanje 70 min a najduže 120 min jer duže kuhanje može uzrokovati rastvaranje hot break-a . Nisam jedino shvatio kako odrediti koja količina polifenola je ipak "zdrava" jer je povezana sa chill-haze-om .
Zatim kuhanje i onaj rolling boil . Koliko sam shvatio ipak je jači rolling boil bolji i to najmanje 70 min a najduže 120 min jer duže kuhanje može uzrokovati rastvaranje hot break-a . Nisam jedino shvatio kako odrediti koja količina polifenola je ipak "zdrava" jer je povezana sa chill-haze-om .
Volim ih zahmeljene.