Dva jako zanimljiva teksta

[OLD]

Pročitah dva jako zanimljiva teksta koji govore o važnosti dobrog rolling boil-a, optimalnoj duljini kuhanja sladovine, važnosti PH sladovine između 5,2 i 5,4 itd.
http://byo.com/stories/article/indices/ ... olyphenols

http://www.draymans.com/articles/arts/05.html

Bilo bi dobro o ovome napraviti jednu raspravu jer mislim da se ovdje da puno naučiti(barem ja ).

[diS]

Jako dobro.

[zrinski]

Kaj je Iodophor? Ima li toga i kod nas za kupiti i kako se to zove?
Ima to kakve veze sa betadinom?

[OLD]

Iodophore je na bazi joda, u propisanom omjeru se ne mora ispirati.Mislim da ga kod nas nema za kupiti. Imaš na ebay-u ali osobno ipak mislim da je star san bolja solucija unatoč cijeni.

[zinaid]

Kaj je Iodophor? Ima li toga i kod nas za kupiti i kako se to zove?
Ima to kakve veze sa betadinom?

Iodophor rastvor koriste za pranje vimena kod krava prije muznje, ako ne smeta mlijeku ne trebalo smetati ni pivu.

[zrinski]

Iodophore-jodoform da li je to prijevod sa engleskog na hrvatski?

[Pajdo]

Kaj je Iodophor? Ima li toga i kod nas za kupiti i kako se to zove?
Ima to kakve veze sa betadinom?

Ako se ne varam ima totalne veze s betadinom. Aktivni sastojak je jod i u jednom i u drugom. Pitanje je samo koncentracije.

[Don Genovese]

Evo sad malo i rasprave:
U prvom tekstu se navodi ispiranje slada s temperaturom vode <82°C i pH<8, a u drugom tekstu <75°C i pH<5,5, temperatura i pH vezani za izlučivanje polifenola iz slada, tj. sve od polifenola što ode u lonac za kuhanje i što će ostati i dalje u pivi. Kojih se vrijednosti držati? Vrijednosti iz prvog teksta nikad nisam ostvario, od kad ozbiljnije kuham pivu, no čini mi se da to nije baš uvijek dovoljno. Vrijednosti iz drugog teksta su mi pak malo prerigorozno postavljene, jer držeći se njih nakupi se previše gubitaka u obliku šećera koje ostavljamo u komu. Ne znam za što bih iskoristio deset kilograma slabog slada da to "zlato" negdje iskoristim. U bližem susjedstvu nitko ne drži ni svinje, a ni kokoši (mislim da ni ne smije). Sumnjam da itko od nas radi u potpunosti po tom drugom tekstu, jer po njemu ne može se očekivati dobro iskorištenje tehnološkog postupka, a i visokokvalitetna piva. Kako god, drugi tekst mi je postavljen puno ozbiljnije, više se drži izvedive prakse i sugerira više konkretnih zahtjeva koje treba ispuniti.
Malo mi je čudan komentar iz prvog teksta na rezidualni klor od sredstava za sanitizaciju. Npr. klor iz Izosana koji ostaje na kotlu za ukomljavanje, a i na kotlu za kuhanje, čak i ako se Izosan ne ispere, je toliko malog iznosa koji bi trebao u potpunosti i ispariti dok dođe do sparginga. Ja inače uopće ne sanitiziram nijednog. Tek od CFC-a, i isperem klor.
Poanta: dva teksta, dva ozbiljnija autora, tako različite reference. Čini mi se da se barem jedan od njih malo poigrava s nama, čitateljima .

[OLD]

Ono što je meni bilo zanimljivo ,a što sam pohvatao i na nekim drugim tekstovima je npr. ovo vezano uz PH. Po tome PH mora pasti ispod 5,5 jer se jedino tada izlučeni polifenoli(tanin) može rastvoriti. Zanimljivo mi je i objašnjenje o važnosti načina mljevenja zrnja čemu nisam pridavao pozornosti . Znamo da je bitno da ljuska zrna ostane cijela radi lakšeg cijeđenja, ali to je bitno i zbog ektrakcije tanina. Po ovom tekstu ispada da će izlomljena ljuska pospiješiti izlučivanje tanina što mi ima smisla(ne samo otežati cijeđenje).
Zatim kuhanje i onaj rolling boil . Koliko sam shvatio ipak je jači rolling boil bolji i to najmanje 70 min a najduže 120 min jer duže kuhanje može uzrokovati rastvaranje hot break-a . Nisam jedino shvatio kako odrediti koja količina polifenola je ipak "zdrava" jer je povezana sa chill-haze-om .